Hernija diska – kako si mogu pomoći?

June 12, 2019 - by mstedul - in Blog

No Comments

piše: Ivana Štedul, dipl. physioth.

Zašto je važno poznavati anatomiju kralježnice kada imate herniju diska?

Za početak ću pisati o anatomiji kralježnice. Vraća me to u dane dok sam radila kao demonstrator na Katedri za anatomiju i fiziologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom pokojnog dr. Kerosa, prof. emmeritusa.

Profesor Keros inzistirao je na poznavanju svih anatomskih struktura kralježnice, kao i poznavanju fiziologije i utjecaja kretanja na biomehaničke odnose tijela. Upravo tada shvatila sam da, kao fizioterapeut i radni terapeut, svakako moram naučiti opservirati ljudsko tijelo kao nedjeljivu cjelinu i u svom terapijskom radu ne raditi vježbe za samo jedan segment kralježnice – onaj koji je u disfunkciji, već se bazirati na cijelu kralježnici jer disfunkcija u samo jednom dijelu sa sobom povlači i disfunkcije u susjednim strukturama.

Anatomija kralježnice

Jeste li znali da se kralježnica sastoji od čak 33 ili 34 međusobno povezana kralješka? U vratnom (cervicalnom) dijelu kralježnice njih je 7, u prsnom (thorakalnom) 12, u lumbalnom dijelu ih je 5. Na lumbalni  dio se prema dolje nastavlja sakralna kost koja se sastoji od 5 sraštenih kralježaka na koju se nastavljaju 3 trtična, tj. coccygealna kralješka.

Svaki kralježak sastoji se od tijela kralješka i čak 7 nastavaka (izuzev 1. vratnog kralješka – atlasa, koji ima oblik prstena i pruža podršku lubanji te 2. vratnog kralješka axisa koji ima prste kojim se spaja s atlasom). Kralješci u lumbalnom dijelu kralježnice nose najveću težinu te su iz tog razloga pod najvećim utjecajem biomehaničkih stresova.

Degenerativne promjene u vratnom dijelu kralježnice pridonose bolovima u leđima ili vratu, koji mogu biti konstanstni ili povremeni.

Što je intervertebralni disk?

Između 23 slobodna kralješka nalaze se intervertebralni diskovi. Intervertebralni disk je najveća struktura u našem tijelu koja nema krvnih žila, a odvaja dva susjedna kralješka te zapravo služi za amortizaciju, odnosno rasterećenje kralježaka. Kako intrervertebralni diskovi djeluju kao „jastučići“ koji sprečavaju pomake kralježaka, oni se i troše.

Zanimljiva je činjenica da smo navečer niži nego rano ujutro. Zašto je to tako? U trenutcima kada je kralježnica u rasterećenom položaju, a to je najčešće prilikom ležanja, intervertebralni diskovi su „deblji“ i iz tog razloga smo ujutro najviši. Tijekom dana, zbog djelovanja gravitacije i sile teže intervertebralni disk se postupno „stanjuje“ i slijedom toga smo niži nego ujutro. Isto tako, intervertebralni diskovi podliježu degenerativnim promjenama koje mogu dovesti do simptoma različitog intenziteta.

Što je hernija diska (discus hernija)?

Pomak intervertebralnih diskova nazivamo hernijom diska i obično se javlja u segmentima L5-S1, mada se može pojaviti u bilo kojem segmentu kralježnice. Hernija diska javlja se u 3 do 4 posto populacije starosti između 30 i 50 godina.

Simptomi hernije diska su bol koja se najčešće širi stražnjom stranom natkoljenice do ispod koljena. Bol se može širiti i prednjom stranom natkoljenice, iako je to rjeđe. Osim boli klijenti se često žale na osjećaj trnjenja i slabost u određenom području noge, a nerjetko navode kako je bol toliko jako da ih onemogućava pri ustajanju iz kreveta.

Kako si pomoći kod hernije diska?

Ukoliko imate statičan posao (poput, primjerice, posla u uredu koji zahtjeva konstantno sjedenje, nabavite poseban napuhani jastučić za stolac koji će rasteretiti pritisak na zdjelicu i lumbalni dio kralježnice. Također pokušajte ustati i prošetati svakih sat vremena. Na taj način rasterećujete kralježnicu i mijenjate balans. Također, ukoliko Vaš posao podrazumijeva iste pokrete potrudite se napraviti kratku pauzu svakih sat vremena u kojoj te pokrete nećete ponavljati.

Često se spominje i sjedenje na pilates lopti. Pilates lopta je dobar izbor ukoliko hernija diska još nije prisutna, ali već postoje degenerativne promjene na kralješcima. Sjedenje na lopti smanjuje pritisak na zdjelicu, a samim time na lumbalni i vratni dio kralježnice, no svakako trebate pripaziti na sigurnost i stabilnost. Ukoliko inače imate problem s ravnotežom i koordinacijom, pilates loptu za početak zamijenite ranije spomenutim jastučićem za sjedenje.

Pazite i kod položaja u krevetu. Ukoliko imate herniju diska trebali biste izbjegavati spavanje na trbuhu i prakticirati spavanje na leđima, sa savinutim koljenima (fleksijom u koljenima) i rolom ili valjkom ispod koljena. Ukoliko spavate za boku svakako trebate pripaziti da spavate na onom boku u koju nogu se ne šire trnci ili bol. Također trebate staviti jastuk između oba koljena kako bi kralježnica bila što ravnija i kako se mišići ne bi previše kontrahirali.

Često dobivamo upite vezane uz plivanje i herniju diska. Plivanje je zaista blagotvorna aktivnost, no ukoliko imate herniju diska izbjegavajte prsno plivanje i svakako plivajte leđnim stilom. Na taj način će se Vaši mišići pravilno istegnuti i inhibirat će se patološki obrasci pokreta.

Naravno, najbolja opcija je uvijek prevencija. Pod prevencijom podrazumijevamo niz terapijskih postupaka koji kroz ciljane vježbe i aktivnosti pridonose stabilnosti kralježnice i svih struktura povezanih s kralježnicom i na taj način herniju diska drže pod kontrolom.

Izuzetno je važno održavati adekvatan tonus mišića uz naglasak na duboke mišiće kralježnice (m. multifidi) i duboke mišiće abdominalne muskulature (m. transversus) jer su upravo duboki mišići ti koji su odgovorni za stabilnost kralježnice. Pri održavanju tonusa svakako biste trebali izbjegavati rotacije kao i vježbe klasičnih trbušnjaka koji pridonose prevelikom opterećenju diskova. Iz tog razloga je izuzetno važno da ne vježbate samostalno i da uz sebe imate fizioterapeuta educiranog iz ovog područja koji će Vas tijekom vježbanja moći korigirati. Dobar izbor za prevenciju i održavanje postojeće hernije stabilnom je PosturoTrening©.

PosturoTrening© je autorski program vježbanja osmišljen od strane magistre kineziologinje i diplomirane fizioetrapeutkinje iz neurološkog područja, a radi se o individualno prilagođenom programu vježbanja koje za cilj ima jačanje kritične muskulature s naglaskom na duboke mišiće kralježnice i trbušne muskulature. Više o PosturoTreningu pročitajte: http://www.senzogym.hr/posturotrening/

Ukoliko je Vaša hernija aktivna i već imate dogovor za operativni zahvat, potrudite se prije zahvata, a i nakon operacije raditi vježbe jačanja stabilizirajućih struktura kralježnice. Dobar tonus dubokih mišića kralježnice i trbušne muskulature pomoći će Vam pri bržem oporavku nakon operacije.

Ukoliko je prisutna bol u zahvaćenom području, smanjeni opseg pokreta ili imate osjećaj trnjenja i slabosti muskulature, olakšajte si Emmett tehnikom. Emmett tehnika podrazumijeva pritiske na određene mišićne točke (na mišiće koji su napeti i koji su pritisnuli živac pa se javlja osjećaj boli i trnjenja) te se kroz brzu korekciju mišića poboljšavaju i cjelokupni posturalni odnosi.

Emmett tehniku koristimo kao metodu održavanja kako bismo smanjili bol i povećali opseg pokreta (u slučaju kada Vam kažu da operacija još nije dobar izbor za Vas), kao metodu pripreme muskulature za operaciju u svrhu pripreme mišića za operativni zahvat i održavanje opsega pokreta (kada već imate zakazan termin za operaciju) te metodu oporavka nakon operacije u svrhu smanjenja boli i povećanje opsega pokreta. Posebnost Emmett tehnike je u brzoj korekciji mišića što znači da ćete promjenu osjetiti već nakon 1. tretmana.  Više o Emmett tehnici u SenzoGYM-u pročitajte na: http://www.senzogym.hr/emmett-tehnika/

Steznik da ili ne?

Često se postavlja pitanje može li se nositi steznik koji kad se nosi smanjuje bolove u lumbalnom dijelu kralježnice. Teško je dati univerzalan odgovor  na ovo pitanje jer je svaka hernija diska individualna. Steznik se obično preporuča nositi nakon operativnog zahvata, no koliko ga dugo nositi i na koji način najbolje će odgovoriti upravo neurokirurg koji Vas je ili koji će Vas operirati. Zato se nemojte bojati postaviti ovo pitanje i postupiti prema dobivenom odgovoru.

Općenitio se u rehabilitaciji prije operacije, a u većoj mjeri i nakon operativnog zahvata, steznik ne preporuča jer preuzima funkciju svih mišića oko kojih se nalazi što posljedično dovodi do atrofije. Ukoliko atrofiraju mišići dubokog sloja kralježnice i abdominalne muskulature biti će potrebno puno vremena i puno rada dok se vrate na adekvatnu razinu tonusa.

Koju god terapijsku tehniku odabrali svakako budite dosljedni i vjerujemo da ćete svoju herniju uspješno držati pod kontrolom.

Za provođenje terapija u SenzooGYM-u javite se na info@senzogym.hr

Share this article

mstedul

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

×

Popunite obrazac i ubrzo ćemo Vas kontaktirati.